| Ŋun ’Dek Nyo Kayaŋ? | Todinet 12 |
Kweja Kugga na Ru ko Rima |
|
| Yi ködyö met ru ada? (1) notundya na ŋuro? (1) | |
| Kristianijin kwekin ada adi se gwon ko tirikwet i yuggu na ru nase? (2) | |
| Ŋona a naron i tatuja na kijakwa? (3) | |
| Kunen konesi nagon ti kweja kugga na ru? (4) | |
| Saret lo Ŋun a nyo i kulya ti rima? (5) | |
| Ŋona sököki na rima a ’yalaki nyin? (6) | |
1. Yekowa logwon a Kapipilunit lo ru. Ŋo liŋ logwon jörun ryö ru nase ko Ŋun. (Saumajin 36:9) Ru a ŋo na ruruwan ko Ŋun. Ma’di ru na lupudi logon ako nyuŋ yuŋwe ko ŋote i pele a ŋo na gwörö go ko Yekowa. Leŋga a kaa na lupudi lo ’du’duröddu gwoso ŋilo a naron ko Ŋun i konyen.—Yuörö 21:22, 23; Saumajin 127:3.
2. Kristianijin ti to’diri gwon ko tirikwet i yuggu na ru nase. Lepeŋat meddya ’bura adi arabiajin ko midijik kase gwon i gweyari lo’but. (Nyökit 22:8) Kalipönök ti Ŋun ti biryöni ru nase ko tulyöŋesi logon bubulö tukarju se. Ko ŋina kwe se ti ŋarju biryeesi ti tukaŋan logon pepeŋga kulye ŋutu a kaa. Lepeŋat gwon pajo i tulyöŋesi lo jujukindya tukaŋan.—Saumajin 11:5; Yoane 13:35. 3. Ru na kijakutat köti ruruwan ko Kagweyanit. Kristianityo bubulö tatuja kijakwa anyen gwon a kinyo ko boŋgwat kode anyen gaju mugun i kulya ti gilö ko ŋo na joundya twan. (Suluet 3:21; 9:3; Yuörö 21:28) Ama ti gwon a na’but i konakindya na kijakwa a naron kode tatuja se gwoso ŋo biryeesi kode ŋo tulyöŋesi.—Tolupesi 12:10. 4. Möju na taba, nunuju na saut, ko wi’yö na winikö lo totomerja gwoso tulyöŋesi ti gwon a ŋo ti Kristianijin. Kine konesi a narok kogwon (1) se kon yi a ’dupi kase, (2) se kokonakin mugunyan kayaŋ a naron, ko (3) se a lut. (Roma 6:19; 12:1; 2 Korinto 7:1) Bubulö gwon a nago parik i kö’yu na konesi gwoso kine. Ama yi agu ködyö kokon sona anyen tulyöŋgu Yekowa. 5. Rima köti ruruwan ko Ŋun i konyen. Ŋun lo kulya adi ködudwö, kode ru gwon i rima. Ko ŋina kwe ti gwon a na’but i nyesu na rima. Köti ti gwon a na’but i nyesu na lokore logon rima kanyit ako ’buköji ’bura. Ko kijakutat totolo kode twakin i ridiket, lepeŋ ködyö ti nyei. Ko nye reremo kode pepeya, ti rima kanyit ’bukeni kaŋo ’de’de ko nye ’de’dekarikin i nyei.—Suluet 9:3 ,4; Lewi 17:13, 14; Konesi 15:28, 29. 6. Ŋona a naron i sököki na rima? Yeyene adi, Yekowa ’de’dekan yi i paju na rima. Ŋina kweja adi yi ti bulö i lele kiko kwöŋ wuju kayaŋ i mugunya rima ti kulye ŋutu kode ma’di rima kayaŋ nagon a ’dela. (Konesi 21:25) Ko ŋina kwe Kristianijin ti to’diri ti ruk sököki na rima. Lepeŋat ruruk kulye kikolin tokelesi, gwoso sököki na ŋo nagon ako ŋolakini rima. Lepeŋat ’de’dekan gwon jörun, ama se ti bulö lwögu ru nase ko ’beleŋgu na saresi ti Ŋun.—Matayo 16:25. |
||
Wurö i kiŋa 1998 |
|
Copyright © 2006 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. All rights reserved. |
|