| ¿Achike nrajo’ ri Tata’ixel nqab’än? | Tanaj 7 |
¿Achike rub’eyal yojch’on rik’in ri Tata’ixel? |
|
| ¿Achike ruma k’atzinel paq’ij chi chaq’a’ yojch’on rik’in ri Tata’ixel? (1) | |
| ¿Achoj chi re yojch’on wi, chuqa’ achike rub’eyal yojch’on rik’in? (2, 3) | |
| ¿Achoj pa ruwi’ yojch’on wi? (4) | |
| ¿Jampe’ ruk’amon yach’on rik’in ri Tata’ixel? (5, 6) | |
| ¿La yerak’axaj konojel winäq ri Tata’ixel? (7) | |
1. Ri ch’onïk rik’in ri Tata’ixel ja ri’ ri naqasaj awi’ yach’on rik’in. Jantape’ kojch’on rik’in ri Tata’ixel. Toq jantape’ yojch’on rik’in, nqana’ chi kan ütz qak’wan qi’ rik’in, kan achi’el rik’in jun utziläj achib’il. Stape’ nimaläj ruq’ij ri Jehová, chuqa’ ri ruchuq’a’ yojrak’axaj toq yojch’on rik’in. ¿La paq’ij chi chaq’a’ yach’on rat rik’in ri Tata’ixel? (Salmo 65:2; 1 Tesalonicenses 5:17.)
2. Ri ch’onïk rik’in ri Tata’ixel jun rub’eyal nqaya’ ruq’ij rija’. Ruma ri’ xa xe rik’in ri Tata’ixel Jehová kojch’on wi. Toq ri Jesús xk’oje’ chi Ruwach’ulew jantape’ xch’on rik’in ri Rutata’, majun chik achoj rik’in ta. Röj chuqa’ xa xe rik’in rija’ kojch’on wi (Mateo 4:10; 6:9). K’atzinel jantape’ yojch’on pa rub’i’ ri Jesús, ke ri’ nqak’üt chi nqaya’ ruq’ij ri ruk’ojlem, chuqa’ nqak’üt chi k’o qakuqub’ab’äl k’u’x chi rij ri kolotajïk xuya’ (Juan 14:6; 1 Juan 2:1, 2). 3. Toq yojch’on rik’in ri Tata’ixel k’o chi nqab’än rik’in ronojel qanima. Mani yeqakamuluj ri tzij e k’o kan pa qajolom, chuqa’ mani choj nqasik’ij ri tz’ib’atäl kan chuwäch wuj (Mateo 6:7, 8). Ütz yojch’on rik’in ri Tata’ixel xa b’a achike ramaj, xa b’a akuchi na, chuqa’ xa b’a achike rub’anik oj k’o, xa xe nuya’ retal chi nqaya’ ruq’ij. Ri Tata’ixel nrak’axaj chuqa’ toq yojch’on pa eqal rik’in o toq yojch’on pa qanima chi re (1 Samuel 1:12, 13). Ütz yojch’on pa qayonil rik’in ri Tata’ixel pa jun k’ojlib’äl akuchi majun winäq ta e k’o (Marcos 1:35). 4. ¿Achoj pa ruwi’ yojch’on wi? Xa b’a achoj pa ruwi’ ri nub’än chi ütz nqak’waj qi’ rik’in ri Tata’ixel (Filipenses 4:6, 7). Ri ch’onïk xuk’üt ri Jesús, nuq’alajrisaj chi ütz yojch’on pa ruwi’ rub’i’ ri Tata’ixel, chuqa’ chi rij ri runojin nub’än. Chuqa’ ütz nqak’utuj ronojel ri nk’atzin pa qak’aslem, chi tukuyu’ qamak, chuqa’ chi kojruto’ richin man keqab’än itzel taq b’anob’äl (Mateo 6:9-13). Toq yojch’on rik’in ri Tata’ixel mani nqak’utuj xa xe ri k’atzinel chi qe röj. Xa xe keqak’utuj ri ruk’amon rik’in ri rurayib’al ri Tata’ixel (1 Juan 5:14).
5. Ütz yach’on rik’in ri Tata’ixel nojel b’ey toq naläx pa awanima yamatyoxin chi re o toq nawajo’ naya’ ruq’ij (1 Crónicas 29:10-13). Man taya’ kan rub’anik ri ch’onïk rik’in ri Tata’ixel toq k’o ak’ayewal, chuqa’ toq ri akuqub’ab’äl k’u’x nqa ruchuq’a’ (Salmo 55:22; 120:1). Chuqa’ ruk’amon yojch’on rik’in ri Tata’ixel toq yojwa’ qa (Mateo 14:19). Ri Jehová nub’ij chi qe: «Man kixtane’ nib’än orar» (Efesios 6:18, CO). 6. Toq nqab’än jun nïm qamak, k’o chi yojch’on rik’in ri Jehová, nqak’utuj utzil chi re chi tujoyowaj qawäch chuqa’ tukuyu’ qamak. Ri Tata’ixel «kuyunel [o nuküy]» qamak toq nqaq’alajrisaj chuwäch ri xqab’än, chuqa’ ri man nqakamuluj ta chik ri qamak (Salmo 86:5; Proverbios 28:13). 7. Ri Jehová xa xe yerak’axaj ri utziläj taq winäq. Richin yarak’axaj ri Tata’ixel nk’atzin nab’än pa ak’aslem ri nub’ij ri Loq’oläj Wuj (Proverbios 15:29; 28:9). Toq yach’on rik’in ri Tata’ixel man tanimirsaj awi’ (Lucas 18:9-14). Ri ab’anob’al tkik’utu’ chi nawajo’ ri nak’utuj chi re ri Tata’ixel. Ke ri’ nak’üt k’a chi k’o akuqub’ab’äl k’u’x rik’in, chuqa’ chi qitzij nawajo’ ri nak’utuj. Xa xe ke ri’ ri Jehová nuya’ pe ri nak’utuj chi re (Hebreos 11:6). |
Xb’an pa 2008 |
|
Copyright © 2011 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. All rights reserved. |
|