| ¿Achike nrajo’ ri Tata’ixel nqab’än? | Tanaj 10 |
B’anob’äl ri man yeqa ta chuwäch ri Tata’ixel |
|
| ¿Achike rub’eyal ye’atz’ët ri b’anob’äl man yeqa ta chuwäch ri Tata’ixel? (1) | |
| ¿Achike tz’iläj taq b’anob’äl man ütz ta yeqab’än? (2) | |
| ¿Achike rub’eyal nkitz’ët runimanela’ ri Jesús ri tz’ukun taq tzij? (3) ¿Ri etz’anem ruma pwäq? (3) ¿Ri eleq’? (3) ¿Chuqa’ ri ch’ayonïk? (4) Ri ch’onïk kik’in xamanil? (5) ¿Ri q’ab’arïk? (6) | |
| ¿Achike rub’eyal nqaköl o nqasol qi’ chi kiwäch ri itzel taq b’anob’äl? (7) | |
1. Ri rusamajela’ ri Tata’ixel man xa xe ta nqa chi kiwäch ri utziläj taq b’anob’äl, chuqa’ tketamaj itzel yekitz’ët ri b’anob’äl man e ütz ta (Salmo 97:10). Re’ ntel chi tzij man keqab’än b’anob’äl ri itzel yerutz’ët ri Tata’ixel. ¿Achike jujun chi ke ri b’anob’äl ri’? 2. Tz’iläj taq b’anob’äl. Ri yakotz’e’ rik’in jun winäq toq k’a majani at k’ulan ta, jun mim mak chuwäch ri Tata’ixel. Ke ri’ chuqa’ ri yakotz’e’ rik’in jun winäq ri man ak’ulaj ta, ri yakotz’e’ rik’in jun chiköp, rik’in jun awach’alal, chuqa’ toq ri ka’i’ achi’a’ o ka’i’ ixoqi’ nkik’waj qa ki’ (Levítico 18:6; Romanos 1:26, 27; 1 Corintios 6:9, 10). Toq jun achin rik’in jun ixöq choj kik’wan ki’, man ek’ulan ta, k’atzinel nkijäch ki’ o yek’ule’ pa rub’eyal (Hebreos 13:4).
3. Tz’ukun tzij, etz’anem ruma pwäq, chuqa’ eleq’. Ri Tata’ixel Jehová man ntz’ukun ta tzij (Tito 1:2). Ruma ri’ ri nkajo’ nkib’än ri nqa chuwäch ri Tata’ixel man tkitz’ük tzij (Proverbios 6:16-19; Colosenses 3:9, 10). Konojel etz’anem yeb’an ruma pwäq ruk’amon pe jak’ak’enïk o rayinïk. Ruma ri’ ri runimanela’ ri Jesús man ye’etz’an ta lotería chuqa’ naipe ruma pwäq, chuqa’ man yeqa ta qa pwäq kuma etz’anem chi kij chikopi’, chuqa’ achike chik na jun etz’anem ruk’wan ch’akoj (Efesios 5:3-5). Chuqa’ man ye’eleq’ ta, man yekiloq’ ta achike ri e eleq’an pe, chuqa’ majun achike ta nkik’äm el kik’in ri winäq toq man kik’utun ta (Éxodo 20:15; Efesios 4:28). 4. Chaponïk, ch’ayonïk. Ri man najäk’ ta awoyowal, yatapon chupam ri ch’ayonïk (Génesis 4:5-8). Ri ch’ayonel taq winäq man yetikïr ta ye’ok rachib’il ri Tata’ixel (Salmo 11:5; Proverbios 22:24, 25). Man ütz ta nqab’än ruk’exel ri itzelal nub’än jun winäq chi qe (Proverbios 24:29; Romanos 12:17-21). 5. Ch’onïk kik’in xamanil chuqa’ b’anoj itzinïk. E k’o winäq yekisik’ij xamanila’ richin yeto’öx chi re ruk’achojrisaxik kiyab’il. Ch’aqa chik, yekib’än itz chi ke ri winäq, k’o re’ nkiya’ yab’il chi kij o yekikamisaj. Chi rij konojel re b’anob’äl re’ k’o ri Satanás. Ruma ri’ ri runimanela’ ri Jesús man ütz ta yekib’än re b’anob’äl re’ (Deuteronomio 18:9-13). Ri utziläj to’onïk chi kiwäch ri itzinïk ja ri yak’oje’ jantape’ rik’in ri Jehová (Proverbios 18:10). 6. Q’ab’arïk. Naqum jub’a’ vino, cerveza o xa b’a achike chik na jun ya’ man itzel ta (Salmo 104:15; 1 Timoteo 5:23). Ja k’a ri nk’o ruwi’ naqum qa, chuqa’ ri yaq’ab’är, man nqa ta chuwäch ri Tata’ixel (1 Corintios 5:11-13; 1 Timoteo 3:8). Ri yalan yaqumun nuya’ ayab’il, chuqa’ nuk’äm pe k’ayewal pa awochoch. Chuqa’ nub’än chawe chanin yatzaq chi ke ch’aqa chik itzel taq b’anob’äl (Proverbios 23:20, 21, 29-35). 7. Ri winäq yekib’anala’ ri man yeqa ta chuwäch ri Tata’ixel man «xke’ok ta k’a pa rajawaren ri Dios» (Gálatas 5:19-21, CO). Toq kan qitzij nawajo’ ri Tata’ixel, chuqa’ qitzij nawajo’ nakikotisaj ruk’u’x yatikïr naköl awi’ chi kiwäch re b’anob’äl re’ (1 Juan 5:3). Tawetamaj nab’ij mani chi ke ri b’anob’äl man ütz ta yerutz’ët ri Tata’ixel (Romanos 12:9). Ke’awachib’ilaj winäq ri ütz kib’anob’äl (Proverbios 13:20). Ri qachib’il pa moloj, ri kan kuqül kik’u’x chi rij Loq’oläj Wuj, yetikïr yojkito’ (Santiago 5:14). Ri kan janila k’a ruq’ij, ja ri nak’utuj ato’ik chi re ri Tata’ixel (Filipenses 4:6, 7, 13). |
||
Xb’an pa 2008 |
|
Copyright © 2009 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. All rights reserved. |
|