O SE FE‘AU MO LE LALOLAGI ATOA
O ā lotu e ta‘ua o lotu sesē? Po o e atuatuvale i soligatulafono o loo faia e māfua mai lotu? Po o avea taua, faiga faatupu faalavelave, ma faiga lē faamaoni o loo faia e i latou ua faapea mai e auauna i le Atua, ma mea e faatigā i ou lagona e faatatau i le mea ua tonu? Aiseā ua foliga mai ai ua avea lotu ma aa o le tele o faafitauli?
O le faalētonu e lē faapea e tuua‘ia lotu uma, ae o lotu sesē. Na ta‘ua e Iesu Keriso o Lē e faatāuaina e le to‘atele o tagata lotu faapea, o lotu sesē ua māfua ai ona faia e tagata mea leaga, ua pei lava o se “laau leaga e fua mai i fua leaga.” (Mataio 7:15-17) O ā fua o loo fuaina e lotu sesē?

E AUAI I TAUA MA FAIGA FAAPOLOTIKI: Ua faapea mai le mekasini o le Asiaweek: “I Asia faapea ma isi vaipanoa, ua pulea ai ma le lē tatau e ta‘ita‘i o loo tu‘inanau atu i le pule, manatu faalotu o tagata mo lo latou lava lelei.” O le i‘uga, ua lapata‘i mai le mekasini e faapea: “Ua iai le lalolagi i se tulaga e faapopoleina ai o le oo atu lea ina matuā fenumia‘i lava.” Na folafola mai e se ta‘ita‘i lotu aloa‘ia i le Iunaite Setete e faapea: “E tatau ona e fasiotia tagata faatupu faalavelave, ina ia taofia ai lo latou fasiotia o tagata.” O le ā lana vaifofō? “Ia faaumatia tagata faatupu faalavelave uma i le suafa o le Alii.” I se faaeseesega, ua faapea mai le Tusi Paia: “Pe afai e faapea mai se tasi, ‘ Ou te alofa i le Atua,’ a e ‘ino‘ino i lona uso, o le pepelo lava ia.” (1 Ioane 4:20) Na faapea mai fo‘i Iesu: “Ia outou alolofa atu i ē ua ita mai iā te outou.” (Mataio 5:44) E fia ni lotu e te silafia o loo auai o latou sui i taua?
E A‘OA‘O ATU A‘OA‘OGA SESĒ: E a‘oa‘o e le tele o lotu faapea, o le agaga o se vaega e lē vaaia o le tino o le tagata, lea e ola pea pe a oti le tino. Ona o lenei a‘oa‘oga, ua faaaogāsesē ai e le tele o nei lotu o latou tagata lotu, e totogi atu iā i latou tupe e tatalo ai mo agaga o tagata ua maliliu. Ae ui i lea, ua a‘oa‘oina e le Tusi Paia se a‘oa‘oga e ese. “O ē ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o ē ua oti, latou te lē iloa se mea.” (Failauga 9:5) Na a‘oa‘o e Iesu faapea o le a toe tutū ē ua oti—o se gaoioiga o le a lē talafeagai ona fai pe afai, e iai se agaga po o se vaega o le tagata e lē mafai ona oti. (Ioane 11:11-25) Po o a‘oa‘o ea e lau lotu faapea e lē oti le agaga o le tagata?
E MANATU MĀMĀ I AMIOGA LĒ MAMĀ FAALEITUAIGA: I nisi o atunuu, e faauu ai e lotu tagata tauatane ma tauafafine e avea ma faife‘au o le lotu, ma uuna‘ia malo e talia le faaipoipoina o tagata o le itupā e tasi. E oo lava i tapua‘iga e latou te ta‘usalaina amioga lē mamā, ae latou te manatu māmā i amioga leaga faaleituaiga o loo faia e ta‘ita‘i lotu i tamaiti. Ae o le ā le a‘oa‘oga a le Tusi Paia? E manino le faamatalaga e faapea: “Aua ne‘i faasesēina outou; o ē faitaaga, ma ē ifo i tupua, ma ē mulilulua, ma ē tauātane, ma ē faasotoma, . . . e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.” (1 Korinito 6:9, 10) Pe e te silafia ni lotu e manatu māmā i amioga lē māmā faaleituaiga?
O le ā le lumana‘i o lotu o loo fuaina mai fua leaga? Na lapata‘i mai Iesu: “O laau uma e lē fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.” (Mataio 7:19) Ioe, o le a faatama‘ia ma faaumatia lotu sesē! Ae e faapefea ma o afea o le a tupu ai lenei mea? O loo maua le tali i se faaaliga faavaloaga o loo faamauina i le tusi o Faaaliga, mataupu e 17 ma le 18.
O loo iai se taa‘iga a lotu sesē i “tupu o le lalolagi”
“Lo‘u nuu e, ia outou ō ese iā te ia”
Faaata i lou mafaufau le vaaiga lenei. O loo nofo se fafine talitane i luga o se manu fe‘ai mata‘utia. E fitu ulu o le manu fe‘ai ma ona nifo po o seu e sefulu. (Faaaliga 17:1-4) O ai o loo faaata mai e le fafine talitane? O loo iai sana taa‘iga i “tupu o le lalolagi.” O loo ofu o ia i le ie pāuli po o le lanu violē, e na te faaaogā mea manogi, ma e matuā tamaoaiga lava. E lē gata i lea, “ua faasesēina nuu uma” e lenei fafine i ana togafiti faataulāitu. (Faaaliga 17:18; 18:12, 13, 23) Ua fesoasoani le Tusi Paia ina ia tatou iloa, o le fafine talitane lenei, o se faalapotopotoga faalotu i le lalolagi atoa. O loo fai o ia ma sui, o lotu uma o loo fuaina mai fua leaga, ae lē o se lotu se tasi.
O le manu fe‘ai o loo ti‘eti‘e ai le fafine talitane, o loo faaata mai ai malo faapolotiki o le lalolagi.* (Faaaliga 17:10-13) O loo ti‘eti‘e lotu sesē i luga o lenei manu fe‘ai faapolotiki, ma taumafai e faaaafia ana filifiliga ma pulea lona ala e aga‘i i ai.
E ui i lea, e lē o toe umi ae tupu loa se mea e matuā meia ai lava. “O nifo fo‘i e sefulu na e iloa i le manu fe‘ai, latou te ‘ino‘ino i le fafine talitane, ma faasaunoa iā te ia; ma to ese ona ofu, latou te aai fo‘i i lona tino, ma susunu iā te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16) I se gaoioiga e faafuase‘i, ma matuā faate‘ia ai lava, o le a taliu atu malo faapolotiki o le lalolagi i lotu sesē ma faaumatia atoatoa o ia! O le ā o le a uuna‘ia ai lenei gaoioiga? Ua tali mai le tusi o Faaaliga e faapea: “Ua tuuina atu e le Atua i o latou loto ia faia lona finagalo.” (Faaaliga 17:17) Ioe, o le a tauia e le Atua lotu sesē ona o le faaaogā o lona suafa e fai ai mea inosia uma. O le a gaoioi atoatoa ma le tonu le Atua, e faaaogā paaga faapolotiki a le fafine talitane e faaumatia ai lava o ia.
O le ā e ao ona e fai pe a e lē mana‘o e te aafia i le i‘uga o lotu sesē? Ua faanatinati ona faapea mai le avefe‘au a le Atua: “Lo‘u nuu e, ia outou ō ese iā te ia.” (Faaaliga 18:4) Ioe, o le taimi lenei e sola ese ai mai lotu sesē! Ae o fea la e te sola i ai? E lē iā i latou e lē talitonu o loo iai se Atua, ona e leai fo‘i so latou faamoemoe. (2 Tesalonia 1:6-9) E na o le pau le nofoaga malu e sola i ai, o le lotu moni. E faapefea ona e mātaulia le lotu moni?
O ā fua lelei e ao ona fuaina e le lotu moni?—Mataio 7:17.

E ALOLOFA: O tagata tapua‘i moni e “lē ni ō le lalolagi i latou,” e lē faavasegaina i ni ituaiga po o aganuu, ma e latou te faaalia le “fealofani.” (Ioane 13:35; 17:16; Galuega 10:34, 35) Na i lo le fasioti e le tasi o le isi, e latou te loto malilie e oti le tasi mo le isi pe a talafeagai ai.—1 Ioane 3:16.
E TALITONU I LE AFIOGA A LE ATUA: Na i lo le latou a‘oa‘oina o “uputuu” ma “poloa‘iga a tagata” e fai ma a latou a‘oa‘oga, e faavae a‘oa‘oga a le lotu moni i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. (Mataio 15:6-9) Aiseā? Ona “o tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aogā fo‘i ia e a‘oa‘o ai, e a‘oa‘i ai, e faatonu ai.”—2 Timoteo 3:16.
E FAAMAUTŪINA AIGA MA OLA I FAATULAGAGA MAUALULUGA O AMIOGA MAMĀ: E a‘oa‘oina e le lotu moni tane ia ‘alolofa i a latou lava avā, faapei o o latou lava tino,’ e fesoasoani i avā ia ati a‘e le ‘āva i a latou tane,’ ma e a‘oa‘oina fo‘i fanau ia ‘faalogo i o latou mātua.’ (Efeso 5:28, 33; 6:1) E lē gata i lea, o i latou ua iai i tulaga maufaatuatuaina, e ao ona avea ma faaa‘oa‘oga lelei i tulaga tau amio.—1 Timoteo 3:1-10.
Po ua ausia ea e se lotu nei faatulagaga? Ua ta‘ua i le tusi Holocaust Politics, lea na lomia i le 2001 e faapea: “Pe ana fai e soifua le tele o tagata e tusa ai ma manatu o loo tala‘ia ma faatinoina e Molimau a Ieova, semanū e lē tupu lenā Fasiotiga Tagata Mata‘utia na faia e le ‘au Nasi, ma lē toe pagatia le lalolagi i faatama‘iaga o loo fai.”
O le mea moni, i atunuu e 235, e lē na ona tala‘i atu Molimau a Ieova e faatatau i faatulagaga tau amioga mamā a le Tusi Paia—e latou te ola ai e tusa o na faatulagaga. E matou te faalaeiauina oe ina ia faafesoota‘i Molimau a Ieova e fesoasoani iā te oe e a‘oa‘oina mea e faafinagaloina e le Atua iā te oe, ina ia e tapua‘i atu i le auala e taliaina mai e ia. O le taimi lenei e gaoioi ai. Aua ne‘i faatuai. Ua i faitoto‘a le i‘uga o lotu sesē!—Sefanaia 2:2, 3.
* Mo se faamatalaga au‘ili‘ili o lenei mataupu, taga‘i i le tusi Faaaliga -- Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie! Lomia e Molimau a Ieova.
Lomia i le 2006 |